Inicijativa Facebook grupe "Novosadska Biciklisti?ka Inicijativa" oformljene nakon protesta koji se desio povodom kažnjavanja biciklista u novosadskoj pešaškoj zoni, 26. juna 2010. godine. "Cilj grupe je okupljanje novosadskih biciklista, za po?etak radi pronalaženja rešenja za probleme koje kao biciklisti imamo a ako ih jednog dana i sve rešimo, grupa može služiti isklju?ivo za druženje i organizovanje vožnji".
Gradona?elniku grada Novog Sada gospodinu Igoru Pavli?i?u
Poštovani,
obra?am vam se u ime dela žitelja grada Novog Sada koji koriste bicikl kao prevozno sredstvo. Ovom prilikom želeo bih kao gra?anin da izrazim zadovoljstvo zbog zvani?ne politike grada kojom se posve?uje pažnja biciklizmu i biciklisti?koj kulturi, ali i da ukažem na odre?ene probleme sa kojima se biciklisti sre?u, a kojih možda niste svesni.
U junu mesecu novosadska policija vršila je intenzivnu kontrolu saobra?aja u peša?koj zoni. Tom prilikom je kažnjen veliki broj (savesnih) biciklista koji su ulazili u peša?ku zonu, nesvesni zabrane. Me?u kažnjenima se nalaze studenti, ?aci, majke s decom, stariji sugra?ani, uopšteno veoma razli?ite kategorije stanovništva. Kazne kojima zakon preti nisu bezna?ajne: prema ?lanu 332 Zakona o bezbednosti saobra?aja na putevima, po ta?ki 64, za postupanje suprotno ?lanu 160, stav 1, izri?e se nov?ana kazna od 6.000 do 20.000 dinara. Visina ove kazne predstavlja problem za mnoge naše sugra?ane, naro?ito penzionere i studente. U periodu Jun 2010 u peša?koj zoni je izre?eno 242 kazne. Peša?ka zona tako?e pre svega lokacijom privla?i strane cikloturiste koji ne poznaju dovoljno lokalne propise, što bi tako?e valjalo imati u vidu. Simboli?nim skupom „Vožnja – peške“ želeli smo kao biciklisti?ka zajednica da pokažemo da smo dobronamerni, da želimo samo najbolje za naš grad. Tom prilikom prisutni biciklisti su peške, guraju?i svoje bicikle prošli peša?kom zonom. Na taj na?in pokušavamo da ukažemo da ne mislimo da smo iznad drugih, ali i da imamo problem zbog koga smo „sputani“ i idemo peške. Sa nama su tako?e solidarni i biciklisti iz obližnjih mesta, ali i iz drugih gradova. Molimo vas da nas javno obavestite o zaklju?cima koje ste usvojili po ovom pitanju i koracima koje preduzimate povodom rešavanja ovog problema.
Inicijativa koju vam ovom prilikom dostavljam u prilogu sadrži:
- sugestije i predloge koji su u me?uvremenu prikupljeni - peticiju gra?ana koji žele da im pomognete da reše problem - kartu sa analizom biciklisti?kih ruta oko i u centru grada
Sa nadom se da ?ete na?i priloge i predloge korisnim,
a) Dozvola za prolaz biciklistima kroz centar grada
Jedan od prvih predloga podrazumeva maksimalnu predusretljivost lokalne samouprave biciklisti?koj populaciji. Ovaj predlog podrazumeva izmenu važe?eg podzakonskog akta kojim se reguliše pravo pristupa centru grada. Tim aktom bi se dozvolilo opšte pravo prolaza biciklistima uz adekvatno ograni?enje brzine i pravo prvenstva pešaka. Na ovaj na?in bi se ispoštovala opšta bezbednost svih prisutnih u peša?koj zoni, a ujedno bi se izašlo u susret potrebama biciklista. Smatramo da je ovakvo rešenje mogu?e i prihvatljivo. Novim Zakonom o bezbednosti saobra?aja (u daljem tekstu: ZOBS) na putevima su uvedena detaljna pravila kojima se ustanovljava opis opasne vožnje (?lan 41 i naro?ito ?lan 90 i dr.). Smatramo da kontraargument o ugrožavanju dece i nasilni?koj vožnji nisu dovoljno ubedljivi: roditelji su svakako dužni da vrše adekvatan nadzor nad svojom decom, a voza?i su svakako dužni da upravljaju kroz zonu sa pove?anim oprezom i pažnjom. Svakako podržavamo izricanje sankcija licima koji se ne ponašaju u skladu sa tim pravilima.
b) Obeležavanje biciklisti?kih staza kroz ulice koje su dovoljno široke
Drugo ponu?eno rešenje je obeležavanje biciklisti?kih staza (koridora) kroz ulice koje su dovoljno široke. Smatramo da su ulice Zmaj Jovina, Gimnazijska, Paši?eva, Trg Slobode, Njegoševa, Mileti?eva, Kralja Aleksandra i Pozorišni trg dovoljno prostrane za ovako nešto. Ovakvo rešenje je zakonski izvodljivo (prema ZOBS, ?l. 160, st. 1: „Peša?ka zona je deo puta, ulice ili deo naselja po kome je dozvoljen isklju?ivo saobra?aj pešaka.“) jer postoji mogu?nost da se deo ulice izdvoji kao izuzetak u odnosu na peša?ku zonu i na taj na?in da se uspostavi biciklisti?ki koridor.
c) Zabrana saobra?aja za bicikliste u ve?ernjem periodu
Ovo rešenje podrazumeva vremensko ograni?enje za bicikliste: zabrana od 18 do 23 bi pokrila najfrekventniji letnji period (ve?ernji) kada je u gradu prisutan najve?i broj pešaka, a ujedno bi omogu?ilo da ljudi koji idu na posao i vra?aju se sa posla mogu da biciklom prolaze kroz centar. ?injenica da je ograni?enje postavljeno vremenski ne isklju?uje obaveze koje postoje u prvom predlogu: biciklisti svakako imaju obavezu da kroz centar grada prolaze sa pove?anom pažnjom. Predlog za vremensko ograni?enje od 18 do 23 izveden je na osnovu iskustva, pa ukoliko imate adekvatnije podatke o frekventnim periodima kretanja pešaka, možete vremensko ograni?enje izmeniti tako da odgovara vašim podacima.
d) Obezbe?ivanje koridora Njegoševa – Modena
Jedno od najskromnijih rešenja, koje ne rešava pitanje poteza od Pozorišnog trga do kraja Zmaj Jovine ulice, obezbedilo bi minimum bezbedne prolaznosti na pravcu Detelinara – Dunavski park - Kej. Ovo rešenje se oslanja na nekadašnji kolovoz na potezu Njegoševa – ulica Modene, što se može proširiti i na ulicu Kralja Aleksandra.
Zaklju?ak priloga 1:
Ono što je možda najvažnije napomenuti, a što se da videti u prilogu 2 (karta) jeste da problem kretanja biciklista ne može da se adekvatno reši samo prolazom kroz centar. Biciklisti?ki koridori u okruženju centra su pretvoreni u saobra?ajni lavirint: veliki broj uskih jednosmernih ulica, ulica sa izuzetno frekventnim saobra?ajem (a na kojima nema biciklisti?kih staza!) kao i ulica sa zabranom prolaska za bicikle (Jovana Suboti?a) okružuju centar i jednostavno ne dozvoljavaju normalno i bezbedno kretanje biciklistima. Poštovanje zakona (iako na to pozivamo) zbog nerešenih saobra?ajnih koridora u ovom slu?aju doslovno poništava sve benefite koriš?enja bicikla u gradskom prevozu, a bicikl se izjedna?ava sa motornim vozilom. Ovaj lavirint ujedno stoji i kao svojevrsna „brana“ (što se vidi na mapi) žiteljima Podbare, Rotkvarije, Klise i Salajke koji se biciklima kre?u u pravcu centra, Keja, Štranda i Limana 1. Ovaj potez je naro?ito atraktivan u letnjim mesecima kada su aktivne plaže Štrand i Be?arac. Dunavski park koji je ?esto atraktivna destinacija za majke sa decom i stariju populaciju je tako?e okružen navedenim lavirintom. Zato molimo da se prilikom rešavanja problema kretanja biciklista u ovom delu grada uzme u obzir ?injenica da ovo nije pitanje samo peša?ke zone, ve? šire teritorije. Adekvatnim ure?enjem biciklisti?kih ruta (i adekvatnom saobra?ajnom signalizacijom) bi?e omogu?en brz, efikasan, bezbedan i neometan saobra?aj za sve u?esnike. U cilju iznalaženja najboljeg mogu?eg rešenja, predlažemo i održavanje javne rasprave u koju bi bili uklju?eni predstavnici svih relevantnih institucija, gra?ani, ali i zainteresovani predstavnici profesionalnih biciklisti?kih udruženja grada Novog Sada.